SMJERNICE
HRVATSKOG DRUŠTVA ZA SPORTSKU MEDICINU

 

UVOD
Danas više ne postoji sumnja da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od brojnih bolesti.

Danas više ne postoji sumnja da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od brojnih bolesti poput koronarne bolesti srca, povišenog krvnog tlaka, raka debelog crijeva, debljine, šećerne bolesti te prerane smrti općenito. No, svaka medalja ima dvije strane, tako tjelesna aktivnost nosi i određene rizike u smislu povećane učestalosti mišićno-koštanih ozljeda te iznenadne srčane smrti u sportaša s neotkrivenom srčanom bolesti. Tjelesnu aktivnost stoga možemo usporediti s lijekom koji ima svoj terapijski učinak na ljudsko tijelo, ali i svoje nuspojave koje oštećuju pojedine organske sustave.

 

DEFINICIJA

Što su to preventivni pregledi i kako nam oni služe? Preventivni pregledi koriste se za prepoznavanje rizičnih faktora te rano otkrivanje bolesti u pojedinaca koji nemaju nikakvih simptoma niti kliničkih znakova te bolesti. Znači, namjera im je otkrivanje pojedinaca u ranoj, asimptomatskoj fazi bolesti, kako bismo započeli rano liječenje te spriječili daljnje napredovanje bolesti, ili u najgorem slučaju smrt. Međutim, da bi određeni preventivni pregled bio uistinu koristan za populaciju kojoj je namijenjen, on mora zadovoljiti kriterije koje su postavili epidemiolozi Wilson i Jungner još davne 1968. godine, a koje je prihvatila “Svjetska zdravstvena organizacija”.

Klasični kriteriji prema Wilsonu i Jungneru
 

Preventivni pregledi sportaša su važan mehanizam zaštite zdravlja sportaša.

Preventivni pregledi sportaša su važan mehanizam zaštite zdravlja sportaša jer predstavljaju idealno mjesto na kojem sportski liječnik može utvrditi trenutno zdravstveno stanje sportaša i rizične faktore ključne za prevenciju bolesti, mišićno-koštanih ozljeda te iznenadne srčane smrti. Važno je naglasiti da su preventivni pregledi kontinuiran proces predviđen za dugoročno praćenje zdravstvenog stanja sportaša, što predstavlja važan izvor podataka koji nam pomažu u otkrivanju novih zdravstvenih rizika, ali i u procjeni učinkovitosti mjera koje smo poduzeli u svrhu prevencije. Znači možemo zaključiti da preventivni pregledi sportaša imaju i stručnu i znanstvenu važnost. Talijani su već 1979. godine prepoznali moguću korist sistematskih pregleda u prevenciji iznenadne smrti sportaša i u godinama koje dolaze uspjeli su smanjiti smrtnost svojih sportaša za 89%, čime je talijanska kardiologija postala sinonim sportske kardiologije u svijetu. Složenost mišićno-koštanog sustava i vremenska ograničenost preventivnog pregleda diktiraju nam drugačiji pristup u analizi sustava za kretanje. U istraživanju ozljeda najveći doprinos su vjerojatno dali Norvežani koji zaključuju da pregled lokomotornog sustava mora biti ciljan i individualan, jer ovisi o prethodnim ozljedama sportaša, rizičnim faktorima koje nosi određeni sport te učestalosti pojedinih ozljeda u određenom sportu. Danas postoje i odlične studije u drugim područjima važnim za očuvanje zdravlja sportaša, koje pružaju obećavajuće dokaze, ali su potrebna daljnja istraživanja. Međutim, istraživanja ne bi bila moguća bez kontinuiranog praćenja zdravstvenog stanja sportaša, bez periodičnih preventivnih pregleda sportaša na kojima možemo sistematično bilježiti rizične faktore i testirati planirane preventivne programe. No, treba naglasiti da preventivni pregledi ne služe samo za traženje rizičnih faktora, već su oni prilika da provjerimo i trenutno zdravstveno stanje sportaša, utvrdimo liječi li se sportaš primjereno suvremenim protokolima, koristi li pritom nedozvoljena sredstva ili lijekove i slično. Zatim, tu su i određena, naoko benigna stanja koja mogu utjecati na sportsku izvedbu, poput čestog manjka željeza u sportašica. Iako taj manjak ne mora biti značajan s gledišta opće populacije, u sportašica on može biti presudan za konačan rezultat u natjecanju. Na preglede sportaša treba gledati i kao na mjesto gdje je moguće educirati sportaše o prehrani i potencijalnim zdravstveno rizičnim ponašanjima. Vjerujemo da je iz ovog kratkog prikaza svrhe preventivnih pregleda sportaša jasno vidljivo zašto se Hrvatsko društvo za sportsku medicinu zalaže da te preglede obavljaju upravo specijalisti medicine rada i sporta kojima je preventivna narav sama bit struke!

Hrvatsko društvo za sportsku medicinu zalaže se da preglede obavljaju specijalisti medicine rada i sporta kojima je preventivna narav sama bit struke.

 

OSNOVNE POSTAVKE PREVENTIVNOG PREGLEDA

Hrvatsko društvo za sportsku medicinu predlaže da preventivni pregledi sportaša budu utemeljeni na sljedećim postavkama:

  1. Preventivni pregledi sportaša se trebaju temeljiti na jasnim znanstvenim i medicinskim kriterijima.
  2. Preventivni pregledi sportaša moraju biti u interesu sportaša, procjenjujući zdravstveno stanje sportaša u odnosu na sport kojim se bavi.
  3. Preventivni pregledi sportaša su odgovornost i obaveza liječnika koji su educirani u području preventivne sportske medicine (specijalisti medicine rada i sporta, specijalisti sportske medicine).
  4. Opseg preventivnih pregleda sportaša treba imati zajedničku osnovu bez obzira na sport, no isto tako treba uzeti u obzir i osobitosti pojedinih sportova te prema potrebi odrediti dodatne preglede i pretrage.
  5. Preventivni pregledi sportaša moraju se obavljati u prostorima s registriranom djelatnosti sportske medicine koji zadovoljavaju uvjete o prostoru, djelatnicima i medicinskoj opremi prema važećem «Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti»
  6. Na temelju preventivnog pregleda sportaša izdaje se Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti u kojoj sportaš može biti ocijenjen kao: sposoban, privremeno nesposoban ili nesposoban. Nesposobnost se određuje samo ako postoje čvrsti dokazi da određeni sport predstavlja ozbiljan i dugoročan rizik za život i zdravlje sportaša.
  7. Preventivni pregledi sportaša važan su izvor podataka za znanstvene studije čija je svrha unaprjeđenje zdravlja sportaša, međutim važno je naglasiti da u tome procesu treba maksimalno čuvati privatnost sportaša te poštovati tajnost medicinske dokumentacije.

 

VRSTE I OPSEG PREVENTIVNIH PREGLEDA SPORTAŠA
PRETHODNI PREGLED

tip-image

* Dodatne dijagnostičke pretrage ovisno o indikaciji.

PERIODIČNI PREGLED

tip-image

* Dodatne dijagnostičke pretrage ovisno o indikaciji.

IZVANREDNI PREGLED

tip-image

 

MULTIDISCIPLINARNA STRUČNA SURADNJA

Hrvatsko društvo za sportsku medicinu podržava mogućnost da preventivne preglede sportaša za školska i sveučilišna sportska natjecanja obavljaju i specijalisti školske medicine jer su temeljem svoje specijalizacije stekli specifičnu edukaciju iz područja sportske medicine (fiziologija tjelesnog napora). Ulogu ostalih zdravstvenih struka koje se bave pojedinim specifičnim pitanjima sportske medicine, a koja su uglavnom kurativne prirode, Hrvatsko društvo za sportsku medicinu vidi kao komplementarnu ulozi specijalista medicine rada i sporta. Naime, u slučaju sumnje na određeni poremećaj zdravstvenog stanja, suradnja sa stručnjacima na sekundarnoj i tercijarnoj razini je ključna za kvalitetno zbrinjavanje sportaša, a kao najvažnije specijalističke grane u toj suradnji vidimo:

  • KARDIOLOGIJA – sumnja na srčanu bolest
  • TRAUMATOLOGIJA/ORTOPEDIJA – sumnja na potrebu za operativnim zahvatom
  • FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA – sumnja na potrebu za rehabilitacijom
  • NEUROLOGIJA/NEUROKIRURGIJA – traumatska ozljeda središnjeg i perifernog živčanog sustava
  • PEDIJATRIJA – specifična pitanja vezana za dječju dob
  • GINEKOLOGIJA – specifična pitanja vezana za ženski spol

Navedene struke su po svojoj prirodi bliže djelovanju u sportskoj medicini, što ne podcjenjuje niti isključuje doprinos ostalih medicinskih struka, koje također igraju određenu ulogu u zaštiti zdravlja sportaša. Stoga Hrvatsko društvo za sportsku medicinu vidi zdravstvenu skrb sportaša kao multidisciplinaran proces u kojem specijalist medicine rada i sporta ima ulogu voditelja tima.

 

ZAKLJUČAK
Suvremena medicina postavlja nove izazove i zahtjeve pred liječnika. Liječnik sve više mora biti specijaliziran za usko područje interesa, a pri tome multidisciplinarna suradnja s drugim doticajnim strukama postaje svakodnevna potreba. Osnovna svrha medicine rada i sporta kao struke je rad na sprječavanju bolesti/ozljeda/oštećenja te unaprjeđenju zdravlja radne populacije i sportaša. Stoga slobodno možemo reći da je specijalist medicine rada i sporta liječnik usko specijaliziran za pitanja prevencije i ključna figura u zaštiti zdravlja sportaša. Isto tako, on svakodnevno surađuje s ostalim strukama na posebnim područjima interesa i time njeguje moderno načelo multidisciplinarnosti. U suprotnome, ako se briga o sportašima prepusti svim zainteresiranim stranama, postoji mogućnost da će sportaši biti samo djelomično zaštićeni od rizika koje nosi određeni sport, što će ovisiti o interesima struke koja skrbi o njihovom zdravlju. Zaštita zdravlja sportaša je proces u kojem svaki kotačić ima svoje mjesto, no ono što ih veže u mehanizam upravo je ideja prevencije koju njeguje medicina rada i sporta, odnosno sportska medicina.
HANDBOOK OF SPORTS MEDICINE AND SCIENCE SERIES
“Medicinska komisija Međunarodnog olimpijskog odbora” u suradnji s izdavačkom kućom “Wiley” objavljuje priručnike posvećene pojedinačnim sportovima ili temama od velike važnosti za zdravlje i pripremu sportaša u različitim olimpijskim sportovima. Priručnici su pisani od strane istaknutih stručnjaka sportske medicine, a sve pod nadzorom urednika s velikim međunarodnim ugledom. Sva izdanja sadrže praktične informacije za liječnike koji svakodnevno rade sa sportašima, tako da ćete u njima pronaći najnovije informacije o biologiji sporta, tehnikama treninga, prehrani, prevenciji ozljeda, liječenju i rehabilitaciji. Dosadašnja izdanja pogledajte putem sljedećeg linka “Handbook of Sports Medicine and Science”.
LITERATURA - SMJERNICE